JrJer JeremijaJeremias, poglavljekabanata JeremijaAng Aklat ni Jeremias, poglavljekabanata 8

Propast Jude i Jeruzalema ne može se više zaustaviti

U ono vrijeme«, veli Gospodin, »izvadit će se iz njihovih grobova kosti Judinih kraljeva, kosti njegovih knezova, kosti svećenika, kosti proroka i kosti jeruzalemskih stanovnika Tuž 2:20; 2Kr 23:16i razasut će se pred suncem, mjesecom i cijelom nebeskom vojskom, pred onima koje su ljubili i štovali, za kojima su trčali, koje su pitali i kojima su se klanjali. Ne će se skupiti ni pokopati. Kao gnoj će ležati na polju. 2Kr 17:16; Jr 16:4Tada će svemu ostatku, što preostane od ovoga zla roda, po svim mjestima kamo ih stjeram, biti smrt draža nego život«, veli Gospodin nad vojskama.Otk 9:6

»Reci im: Ovako veli Gospodin:

Tko padne, zar opet ne ustane?

Tko zađe s puta, zar se opet ne vrati?

Zašto je taj narod,

zašto je Jeruzalem otpao zauvijek?

Zašto se drže čvrsto zablude

i ne će se obratiti?Ez 14:3

Pazim i slušam:

što nije pravo, govore;

nitko se ne kaje za svoju zloću

pa da kaže: Što sam skrivio?

Svi trče od toga tako brzo

kao konj kad nagne u boj.Hoš 4:16

I roda u zraku

zna svoje vrijeme,

golub i lastavica i ždral

drže se vremena svojega povratka.

A moj narod ne zna

pravoga Gospodnjeg reda.«Mt 16:3; Lk 19:42

Kako možete reći: »Mudri smo!

Imamo Gospodnji zakon!«

Jest, dobro! Ali je to lažju učinila

lažljiva pisaljka pisara.2Tim 3:5

Sramiti se moraju mudraci,

smeteni su i pogođeni.

Odbacili su Gospodnju riječ.

Što im još preostade od mudrosti?Job 5:13

»Zato dajem njihove žene strancima,

njihove njive drugim posjednicima.

Jer od najmanjega do najvećega

sve misli na vlastitu korist.

Proroci i svećenici,

svi varaju.Iz 13:16; Iz 56:11; Jr 6:13; Jr 23:11

Hoće liječiti lom mojega naroda

govoreći mu olako: Mir, mir!,

a mira nema.Jr 6:14

Morali bi se stidjeti zato što su činili gadosti.

Ali se ne stide.

Ne znaju se više zarumenjeti.

Zato će popadati kad pada sve,

i srušiti se kad ih kaznim«,

veli Gospodin.Jr 6:15

»Hoću li kod njih imati berbu«,

veli Gospodin,

»nema grozda na lozi,

ni smokve na drvetu.

I lišće je uvenulo.

Zato ih predajem onima koji dolaze na njih.«Iz 5:2; Mt 21:19; Lk 13:6

Što sjedimo tiho?

Skupite se!

Poći ćemo u tvrde gradove.

Tamo ćemo propasti!

Jer Gospodin, naš Bog, hoće naše uništenje.

Otrovnu nam vodu daje da pijemo,

jer smo griješili protiv Gospodina.Jr 4:5; Jr 9:14

Uzdamo se u mir, ali ne dolazi ništa dobro,

u vrijeme spasenja, ali je samo strah!Jr 14:19

Od Dana ovamo

čuje se samo dahtanje njegovih konja.

Od vriske njegovih pastuha

sva zemlja zadršće.

Dolaze i žderu zemlju s njezinim bogatstvom,

gradove s njihovim stanovnicima.Jr 4:15

»Jest, otrovne zmije puštam na vas

kod kojih ne pomaže zaklinjanje.

One će vas ujedati«,

veli Gospodin.Ps 58:5

»Bez spasenja.«

Nevolja navaljuje na me!

Moje srce u meni puno je boli!

Čuj! Glasno tuguje kći, narod moj,

iz daleke zemlje:

»Zar Gospodin nije više u Sionu?

Zar njegov kralj ne boravi više u njemu?«

»Što su me dražili svojim likovima,

svojim tuđinskim, ništavnim idolima?«

»Prošla je žetva, prošla je jesen,

a nama pomoć nije došla.«

Tada se srušila kći, moj narod;

srušio sam se i ja.

Žalostan sam. Groza me spopala.

Nema li balzama u Gileadu?

Nema li više ondje liječnika.

Zašto nema lijeka za kćer, moj narod?Jr 46:11

O, da bi moja glava bila sasvim kao voda

i oko moje vrelo suza!

Plakao bih dan i noć za pobijenima svoje kćeri, svojega naroda!Iz 22:4; Jr 14:17