Jr Jeremija, poglavlje Jeremija, poglavlje 37
Jeremijino utamničenje
Umjesto Konije, Jojakimova sina, postade kralj Sidkija, Jošijin sin. Nabukodonozor, babilonski kralj, bio ga je postavio kraljem u Judinoj zemlji. 2Kr 24:17; 2Ljet 36:10Ali ni on ni njegovi dvorani ni narod zemlje nisu slušali Gospodnjih riječi, što ih je dao navješćivati preko proroka Jeremije. 2Ljet 36:12Jednoga dana posla kralj Sidkija Jehukala, Šelemjina sina, i svećenika Sefaniju, Maasejina sina, k proroku Jeremiji i poruči mu: »Pomoli se ipak za nas Gospodinu, našemu Bogu!« Iz 37:4Jeremija je tada još slobodan hodio među narodom; nisu ga bili još bacili u tamnicu. Međutim je dolazila faraonova vojska iz Egipta. Kad su to čuli Kaldejci, koji su opsjedali Jeruzalem, odoše od Jeruzalema.Jr 34:21
Tada dođe Gospodnja riječ proroku Jeremiji: »Ovako veli Gospodin, Izraelov Bog: Judinu kralju, koji vas je poslao k meni da me pitate, recite ovo: faraonova vojska, što se podigla za vaše olakšanje, vraća se u svoju zemlju Egipat. Iz 30:2; Tuž 4:17Kaldejci će opet doći i borit će se protiv ovoga grada, zauzet će ga i spaliti ognjem. Zato veli Gospodin: Ne varajte se mišlju: Kaldejci odlaze zauvijek od nas. Jer oni ne odlaze. I kad biste potukli svu kaldejsku vojsku, što se bori protiv vas, i kad bi samo još nekoliko ranjenika ostalo u svojim šatorima, oni bi se ipak opet digli i taj grad spalili ognjem.«
Kad je kaldejska vojska bila odmakla od Jeruzalema ispred faraonovih četa, ostavi Jeremija Jeruzalem kako bi pošao u Benjaminovu zemlju da tamo sa svojom obitelji uredi neki posao oko baštine. Kad je prolazio kroz Benjaminova vrata, tamo je stražario Jirijaj, sin Šelemje, Hananijina sina. On zaustavi proroka Jeremiju i reče: »Ti hoćeš prebjeći Kaldejcima.« Jeremija odgovori: »Lažeš, ja ne ću prebjeći Kaldejcima«, i ne htjede se dalje obazirati na njega. Ali Jirijaj uhvati Jeremiju i odvede ga knezovima. Knezovi su bili gnjevni na Jeremiju, dadoše ga istući i zatvoriti u kući državnog pisara Jonatana; bili su od nje napravili tamnicu.Jr 20:2
Jeremija dođe u prostor cisterne, pod podrumski svod. Tamo ostade dugo. Jednoga dana posla kralj Sidkija tamo i dade ga dovesti. Kralj ga upita nasamo u svojoj palači: »Imaš li riječ od Gospodina?« Jeremija odgovori: »Imam«, i nastavi dalje: »Bit ćeš izručen u ruke babilonskomu kralju.« Tada reče Jeremija dalje kralju Sidkiji: »Što sam skrivio tebi i tvojim dvoranima i tomu narodu te me bacate u tamnicu? Gdje su sada vaši proroci koji su vam prorokovali: Babilonski kralj ne će doći na vas ni na ovu zemlju? A sad poslušaj, moj gospodaru i kralju: Daj da moja molba nađe milost pred tobom: Ne šalji me natrag u kuću državnog pisara Jonatana, da tamo ne umrem!«
Po zapovijedi kralja Sidkije zatvorili su sada Jeremiju u stražarnicu i davali mu svaki dan po krušac iz pekarske ulice, dok je još bilo kruha u gradu. Tako je ostao Jeremija u stražarnici.